Veliki Kavkaz
Veliki Kavkaz
| |
|---|---|
| Gorje | |
 Planinski lanci Velikog Kavkaza. Pogled s juga na vrhove i ledenjake | |
| Položaj | |
| Koordinate | 42°30′N 45°30′E / 42.500°N 45.500°E |
| Dio gorja | Kavkaz |
| Država | |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh • visina: • koord.: | Elbrus 5.642 m 43°21′11″N 42°26′13″E / 43.353056°N 42.436944°E |
| Ostali vrhovi | Gistola, Šhara, Kazbek, Tebulosmta, Diklosmta, Bazardjuzju, Babadag |
| Geološka starost | Alpska orogeneza (kasni mezozoik i kenozoik) |
| Zadnja erupcija | 50. ± 50 |
| Planinarstvo | |
| Prvi uspon | (Zapadni vrh) 1874.: Florence Crauford Grove, Frederick Gardner, Horace Walker i njihov vodič Peter Knubel |
.png?lang=hr) Položaj 3 kavkaske države Veliki Kavkaz na zemljovidu gorja Kavkaz  | |
Veliki Kavkaz (rus. Большой Кавказ, azerski: Böyük Qafqaz Dağları, lat.: Caucasus Maior) je najveći gorski lanac u Kavkazu.
Rasprostire se u duljini od 1200 km u pravcu zapad-sjeverozapad do istok-jugoistok, između Tamanskog poluotoka na Crnom moru do poluotoka Abserona na Kaspijskom jezeru, od Kavkaskog parka prirode (Кавказский государственный биосферный заповедник) u blizini Sočija na sjeveroistočnoj obali Crnog mora i skoro dosežući Baku na Kaspijskom jezeru.
Po smjeru istok-zapad ga se dijeli na tri dijela:
- Zapadni Kavkaz, od Crnog mora do Elbrusa
- Središnji Kavkaz, od Elbrusa do Kazbeka
- Istočni Kavkaz, od Kazbeka do Kaspijskog jezera
Državna međa Ruske Federacije s Gruzijom i Azerbajdžanom ide većim dijelom njegovim hrbatom.
- Elbrus, s 5642 m, najviši vrh u Europi
- Gistola (4859 m, 43.05° N 42.99° E)
- Šhara (5201 m, 43.01° N 43.17° E)
- Kazbek (5047 m, 42.75° N 44.55° E)
- Tebulosmta (4493 m, 42.64° N 45.32° E)
- Diklosmta (4285 m, 42.55° N 45.80° E)
- Bazardjuzju (4466 m, 41.27° N 47.79° E)
- Babadag (3629 m, 41.05° N 48.29° E)
- Maruhis Ugheltehili (43.38° N 41.37° E)
- Pereval Kluhorski (2786 m, 43.26° N 41.80° E)
- Mamison (2820 m,42.72° N 43.80° E)
- Ivris Ugheltehili (2379 m,42.56° N 44.45° E)
- Dübrar (2209 m,40.96° N 48.63° E)