Indijanski jezici
Indijanski jezici (eng. Amerindian languages; Port. Línguas ameríndias; Sp.Lenguas amerindias).- Naziv za sve jezike američkih Indijanida koji se govore, ili su se govorili, na području od arktičke Kanade i Aljaske preko duplog američkog kopna ( uključujući i Zapadnoindijske otoke) na jug do Ognjene zemlje i malenih otočića južno od nje.
Ukupno oko 30 610 387 ljudi govori indijanskim jezicima.
KAN - 200 725 (6% od ukupnog stanovništva), najviše cree (120 000)[1]
SAD - 373 949, najviše navajo (170 822)[2]
MEX - oko 6 000 000, najviše nahuatl (1 376 026)[3]
GUA - 3 186 429 (42.8% od ukupnog stanovništva), najviše k'iche' majanski (1 000 000)
PER - 3 750 492 (35% od ukupnog stanovništva), najviše kečuanski (3 177 938) i ajmarski (440 380)
EKV - oko 2 469 605 (9.4% od ukupnog stanovništva), najviše kečuanski (2 300 000)
PAN - 194 269 (8.3% od ukupnog stanovništva), najviše guaymi (170 000)
PAR - 4 700 000 (više od 90% od ukupnog stanovništva), najviše guarani (4 650 000)[4]
BOL - 3 918 526 (43.09%), 2 739 407 (30.12%) su dvojezični (i španjolski i indijanski), ukupno 6 657 933 (73.21%); najviše kečuanski (2 281 198) i ajmarski (1 525 391)
BLZ - 44 519 (15.2%), najviše q'eqchi' majanski (17 581)[5]
KOS - 38 550, najviše buglere (18 000)
SAL - 20, najviše pipil (20), nešto doseljenika iz Gvatemale govori poqomam majanskim
HON - 175 400, najviše garifuna (146 000)[6]
NIK - 162 624, najviše miskito (154 400)
KOL - 850 000, najviše guahibo (23 006)[7]
VEN - 288 496, najviše wayúu (170 000)
ARG - 1 165 570, najviše kečuanski (800 000), guarani (200 000) i mapuche (100 000)[8]
BRA - 71 550, najviše nheengatu (19 000), kaingang (18 000) i terena (16 000)
ČIL - 214 556, najviše mapuche (200 000)[9]
GVA - 45 700, najviše macushi (18 000), wapishana (13 000) i kapóng (10 000)
SUR - manje od 15 000, samo jezici iz obitelji carib i arawak
FRA Francuska Gvajana - više od 5 000, najviše iz obitelji carib (manje od 3 000), arawak (par stotina) i iz obitelji tupi-guarani jezici wayampi (manje od 1 200) i emerillon (400)- Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Kuba, Dominika, Dominikanska Republika, Grenada, Haiti, Jamajka, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago, Urugvaj - 0 (0%)
Indijanski jezici klasificirani su u više velikih jezičnih porodica u čemu su svoj izuzetan doprinos dali pioniri u klasifikaciji indijanskih jezika i naroda John Wesley Powell (1834-1902), Edward Sapir (1884–1939), Franz Boas (1858–1942), Čestmír Loukotka (1895-1966), Paul Rivet, J. Alden Mason (1885—1967; zvan i John Alden Mason), Alexander F. Chamberlain i mlađi znanstvenici. Broj indijanskih jezika nije poznat kao ni sam broj porodica kojima ti jezici pripadaju, jer su mnogi jezici nestali, neki su neispitani, a također se od raznih lingvista različito klasificiraju. Na području Sjeverne i Srednje Amerike nalazimo Velike jezične porodice Hokan, Na-Déné, Penutian, Aztec-Tanoan, Macro-Siouan, Macro-Algonquian, Oto-Manguean, Mayan, i dijelove Velike porodice Macro-Chibchan, te mnoge malene izolirane porodice i neklasificirane jezike.
Na području Južne Amerike nalazimo dvije gigantske Velike porodice andsko-ekvatorijalnu i Ge-Pano-Carib. I dvije velike porodice na području Srednje i Južne Amerike Macro-Oto-Manguean i dijelove porodica Macro-Chibchan. Uz ove mega-jezične porodice nalazimo na području obiju Amerika bezbrojne malene porodice i mnoge izolirane i neklasificirane jezike.
Powellova lista (1891) za Sjevernu Ameriku (sjeverno od Meksika):
Adaizan, Algonquian, Athapascan, Attacapan, Beothukan [Newfoundland], Caddoan, Chimakuan, Chimarikan, Chimmesyan, Chinookan, Chitimachan, Chumashan, Coahuiltecan, Copehan, Costanoan, Eskimauan, Esselenian, Iroquoian, Kalapooian, Karankawan, Keresan, Kiowan, Kitunahan, Koluschan, Kulanapan, Kusan, Lutuamian, Mariposan, Moquelumnan, Muskhogean, Natchesan, Palaihnihan, Piman, Pujunan, Quoratean, Salinan, Salishan, Sastean (Shastan), Shahaptian, Shoshonean, Siouan, Skittagetan, Takilman, Tanoan, Timuquanan, Tonikan, Tonkawan, Uchean, Waiilatpuan, Wakashan, Washoan, Weitspekan, Wishoskan, Yakonan, Yanan, Yukian, Yuman, Zuñian.
Akonipa, Alakaluf, Amniapé, Amueša, Andoke, Araukan, Arawak, Arikem, Atakama, Atal'an (Tal'an), Auaké, Auiširi, Ajmará, Ajmoré, Bororó, Čapakura, Čarrúa, Čečehet, Čibča, Čikito, Čirino, Čon, Koroado, Diagit, Esmeralda, Fulnio, Gamella, Gorgotoki, Guahibo, Guamo, Guarauno, Guató, Guajkurú, Huari, Huarpe, Humaguaka, Itonama, Kahuapana, Kaingán, Kaliána, Kamakán, Kamsá, Kañari, Kaničana, Kapišana, Karažá, Karipska, Kariri, Katawiši, Katukina, Kajuvava, Kičua, Kopal'en, Kukurá, Kul'i, Leko, Maku, Makuráp, Mašakali, Maskoi, Mašubi, Matako-Maká, Matanawí, Majna, Mobima, Moseten, Mučik, Muniče, Múra, Nambikwára, Natú, Opaie, Otí, Otomak, Pankarurú, Pano, Patašo, Puelče, Puinave, Puruborá, Puruhá, Sáliba, Samuku, Širiana, Šokó, Ssabela, Ssimaku, Šukurú, Tarairiru, Taruma, Timote, Tinigua, Trumai, Tukáno (Betoja), Tupi-Guarani, Tušá, Vilela, Witóto, Xíbaro, Xiraxara, Jabutí, Jahgan, Jaruro, Jurakáre, Juri, Zaparo, Že.
Campbell, 1997
- aikana, andoque, baenan, betoi, camsa, candoshi, cayuvava, chiquitano, cofan culle, cumza, esmaralda, fulnio, gamela, gorgotoqui, guamo, guato, huamo, irantxe, itonama, jeiko, joti, kapixana, kariri, kaweskar, koaya, kukura, leco, lule, maku, mapudungu, matanawi, movima, munichi, natu, ofaye, omurano, oti, pankararu, puelche, puquina, rikbaktsa, sabela, sechura, tarairiu, taushiro, ticuna, trumai, Tuxa, urarina, vilela, warao, xoko, xukuru, yagan, yaruro, yuracare, yuri, yurumangui[10]
Ethnologue, 2005
- andoque, camsa, candoshi-shapra, canichana, cayubaba, itonama, leco, movima, muniche, paez, pankararu, puelche, puinave, taushiro, ticuna, tinigua, trumai, tsimane, tuxa, urarina, waorani, warao, yamana, yuracare[11].
ERthnologue, 2005
- abishira, agavotaguerra, aguano, amikoana, arara mato grosso, cagua, carabayo, chipiajes, coxima, himarima, iapama, kaimbe, kamba, kambiwa, kapinawa, karahawyana, kariri-xoco, kohoroxitari, korubo, kunza, miarra, natagaimas, pankarare, papavo, pataxo-hahaai, pijao, pume, puquina, tapeba, tingui-boto, tremembe, truka, uamue, uru-pa-in, wakona, wasu, xukuru, yari, yuwana[12]
- Rikard Simeon, Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva. Matica Hrvatska, 1969
- Ward RH, Redd A, Valencia D, Frazier B, Pääbo S (1993) Genetic and linguistic differentiation in the Americas. Proc Natl Acad Sci USA 90:10663-10667
- Greenberg J (1987) Language in the Americas. Stanford University Press, Stanford, CA.
- ↑ www12.statcan.gc.ca, "2011 Census of Canada: Topic-based tabulations", pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ „Census Data Of USA”. US Census Bureau. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ web.archive.org, "Población indígena por países seleccionados de América", objavljeno 16. lipnja 2003., pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ www.ethnologue.com, "Guaraní, Paraguayan", pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Državni zavod za statistiku Belizea: popis stanovništva i kućanstava 2010., državno izvješće, Belmopan 2013.
- ↑ www.unicef.org Arhivirano 2016-03-03 na Wayback Machine-u, "Atlas sociolingüístico de Pueblos Indígenas de América Latina Fichas nacionales", pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ www.lenguasdecolombia.gov.co Arhivirano 2014-03-26 na Wayback Machine-u, "Ley de lenguas nativas", pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ www.ethnologue.com, "Argentina", pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ www.ethnologue.com, "Chile", pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ South American Isolates: Campbell 1997[mrtav link]
- ↑ South American Language Isolates: Ethnologue 2005[mrtav link]
- ↑ „South American Unclassified Languages: Ethnologue 2005”. Arhivirano iz originala na datum 2010-09-23. Pristupljeno 2016-04-28.
- Amerind: Greenberg 1987
- South American Indian Language Groups
- Alain Fabre Arhivirano 2013-06-01 na Wayback Machine-u
- Native Languages of the Americas
- Norman A. Mcquown, The Indigenous Languages of Latin America
- Linguistic Classification of American Indians Arhivirano 2011-04-30 na Wayback Machine-u
- Vocabulários e dicionários de línguas indígenas brasileiras
- Lenguas Amerindias