Prijeđi na sadržaj

Katedrala u Speyeru

Koordinate: 49°19′2″N 8°26′33″E / 49.31722°N 8.44250°E / 49.31722; 8.44250
Izvor: Wikipedija
Katedrala u Speyeru
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1981. (5. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:168
Koordinate49°19′2″N 8°26′33″E / 49.31722°N 8.44250°E / 49.31722; 8.44250
Kraljevska katedrala u Speyeru na zemljovidu Njemačke
Kraljevska katedrala u Speyeru
Kraljevska katedrala u Speyeru
class=notpageimage|
Lokacija Speyera u Njemačkoj

Kraljevska katedrala u Speyeru, službenog imena Katedrala sv. Marije i sv. Stjepana (latinski: Domus sanctae Mariae Spirae, njemački: Domkirche St. Maria und St. Stephan, katkada i Dom zu Unserer lieben Frau in Speyer) u Speyeru, Porajnje-Falačka (Njemačka) sjedište je katoličke Speyerske biskupije koja je dio bamberške nadbiskupije. Katedrala, posvećena Svetoj Djevici Mariji, zaštitnici grada Speyera ("Patrona Spirensis") i Svetom Stjepanu je uglavnom poznata kao Kaiserdom zu Speyer (Kraljevska katedrala u Speyeru).[1] Papa Pio XI. je uzvisio katedralu u Speyeru na razinu manje bazilike rimokatoličke crkve 1925. godine.

Započeta 1030. godine, pod upravom Konrada II., ova markantna trobrodna nadsvođena bazilika od crvenog pješčenjaka je "vrhunac dizajna koji je bio iznimno utjecajan u razvoju romaničke arhitekture tijekom 11. i 12. stoljeća". Kao grobno mjesto za Salijsku dinastiju, obitelj Staufer i Habsburgovske careve i kraljeve, katedrala je predstavljala simbol carske moći.[2][3] Kako je opatijom Cluny u ruševinama, ona predstavlja najveću romaničku crkvu.[4] Smatra se “prekretnicom u europskoj arhitekturi”,[5] i jednim od najvažnijih arhitektonskih spomenika svoga vremena[6] i jednim od najljepših romaničkih spomenika uopće[7][8][9]

Godine 1981., katedrala je dodana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svog kulturnog značaja kao "vodeći spomenik romaničke umjetnosti u Njemačkom carstvu".[10][11] [12]

Katedrala iznutra

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Katedrala u Speyeru s juga
Pečat grada Speyera iz 1293. s prikazom katedrale
Detalj istočnog pročelja

Kraljevska katedrala u Speyeru, najznačajnija romanička građevina u Njemačkoj, izgrađena je i posvećena kao posljednje počivalite careva Svetog Rimskog Carstva i kao simbol njihove moći. Gradnja je započela oko 1030. godine, pod upravom Konrada II., a posvećena je 1061. godine. Za vrijeme Henrika IV. poduzete su obnova i nadogradnja. Speyerska katedrala je prva poznata građevina s galerijama koje idu okolo cijele građevine. Sustav arkada, dodan prilikom Henrikove obnove je također prvi takav u povijesti arhitekture.

Upravo u Speyerskoj katedrali je 27. prosinca 1146. godine Konrad III. objavio da ide u Drugi križarski rat. Na sastanku u Speyeru 1529. godine luterani su zahtijevali od Rimske Crkve garanciju slobode savjesti, protestvujući protiv dotadašnje prakse Rimske Crkve [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. siječnja 2010. (Wayback Machine).

U gradskom požaru 1689. godine uništen je veći dio glavnog broda, ali je potpuno renoviran i vraćen i prijašnje stanje od 1758. do 1778. godine. Bavarski kralj Ludvig I. je naručio slike za interijer, te su od 1846. – 53. god. slikari škola Johannesa Schraudolpha i Josefa Schwarzmanna završili uređenje u nazarenskom stilu. Od 1854. – 58. god. zapadno pročelje katedrale obnovio je Heinrich Hübsch u neo-romaničkom stilu. Tijekom obnove 1950-ih, većina slika iz 19. stoljeća je uklonjena kako bi se otkrila veličanstvena arhitektura.

Godine 1981., katedrala je dodana na UNESCOv popis svjetske baštine, a Kraljevska katedrala sv. Djevice Marije i sv. Stjepana je sjedište Speyerske nadbiskupije i papinska bazilika.

Osobitosti

[uredi | uredi kôd]
Plan katedrale

Speyerska katedrala je uglavnom zadržala oblik i dimenzije crkve iz 11. stoljeća i, unatoč značajnim gubicima originalne građe i kasnijim restauracijama, predstavlja cjelovitu i jedinstvenu romaničku građevinu. Oblik uglavnom prati nacrt koji je ustanovljen na crkvi Sv. Mihovila u Hildesheimu i predstavlja standard koji je prihvaćen u rajnskoj oblasti (Rhineland). On je kompromisno rješenje uzdužne crkve s visokim bačvastim svodom i centralne crkve s kupolom koja na svojim krakovima transepta završava apsidama. Njeno stremljenje visini već najavljuje razvoj gotičke arhitekture.

Veliki kameni plitki bazen kapaciteta 1560 litara stoji ispred ulaza u katedralu. Ova točka je nekada predstavljala granicu između ovlasti grada i nadbiskupije.

Skulptura nazvana „Planina maslina“ nalazi se u južnom vrtu, a u srednjem vijeku je bila u središtu klaustra katedrale. Tu je skupinu figura u 19. stoljeću izradio speyerski kipar Gottfried Renn, a zamijenila je originalnu skulpturu iz 15. st. koja je uništena.

Kripta je osobito posebna jer je u potpunosti zadržala izvorni izgled. Kako je izgrađena kao grobno mjesto salijskih careva, tu je sahranjeno i osam njemačkih careva i kraljeva i četiri kraljice i brojni biskupi.

Dimenzije katedrale

[uredi | uredi kôd]
  • Ukupna dužina katedrale: 134 m (od stuba na ulazu do vanjskog zida apside)
  • Dužina broda: 37.62 m (od vanjskog do vanjskog zida)
  • Visina broda na krunama lukova svoda: 33 m
  • Visina istočnih tornjeva: 71.20 m
  • Visina zapadnih tornjeva: 65.60 m
  • Dimenzije kripte: duljina 35x46 m, visina oko 6.5 m

Znameniti ljudi pokopani u katedrali

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ speyer.de | Katedrala u Speyeru  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. lipnja 2006. (Wayback Machine) (engl.)
  2. ↑ Máté Major, Geschichte der Architektur, Vol. 2, Akadémiai Kiadó, Budimpešta, 1979., njemačko izdanje 1988.
  3. ↑ dtv-Atlas zur Baukunst, Vol. 2, 1981., Deutscher Taschenbuch Verlag, Munich, ISBN 3-423-03021-6
  4. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. siječnja 2016. Pristupljeno 31. srpnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  5. ↑ Emily Cole, Bulfinch Press, Little, Brown and Co., 2002., Boston, SAD ISBN 0-8212-2774-2
  6. ↑ Raymond Oursel i Henri Stierlin, Arhitektura svijeta, Vol. 4:Romanika, Benedikt Taschen Verlag Berlin/Editions Office Du Livre, Lausanne, str. 129.
  7. ↑ Roger Stalley, Arhitektura rane romanike, Oxford University Press, Oxford, Velika Britanija, 1999., ISBN 0-19-210048-3, p.214-215
  8. ↑ http://www.infoplease.com/ce6/world/A0860785.html
  9. ↑ http://www.encyclopedia.com/doc/1E1-Romanesq.html
  10. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. prosinca 2015. Pristupljeno 31. srpnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  11. ↑ Dethard von Winterfeld, Romanika na Rajni, Stuttgart 2001., str. 66
  12. ↑ Welterbestätten Deutschland  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2007. (Wayback Machine) (UNESCOva svjetska baština u Njemačkoj) Katedrala u Speyeru  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2007. (Wayback Machine) (engl.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Katedrala u Speyeru


v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [4]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Katedrala_u_Speyeru&oldid=7008454"