Prijeđi na sadržaj

Trier

Koordinate: 49°45′N 6°38′E / 49.750°N 6.633°E / 49.750; 6.633
Izvor: Wikipedija
Trier
Trier
Grb grada Trier
Koordinate: 49°45′N 6°38′E / 49.750°N 6.633°E / 49.750; 6.633
Država Njemačka
Savezna država Zastava Porajnja i Falačke Porajnje i Falačka
Površina 117,06 km2
Nadmorska visina 124 m
Stanovništvo 111 528 (31. prosinca 2019.)
Gustoća stanovništva 953 stan./km2
Poštanski broj 54290, 54292, 54293, 54294, 54295, 54296
Pozivni broj +49 (0)651
Registarska oznaka TR
Službena stranica trier.de
Karta
Trier na zemljovidu Njemačke
Trier
Trier
Položaj grada na karti Njemačke

Trier je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj. Nalazi se na rijeci Moselle, blizu granice s Francuskom i Luksemburgom. Grad ima preko 100.000 stanovnika.

Trier je osnovan 16. pr. Kr., čime je najstariji grad u Njemačkoj. Također je najstarije sjedište biskupa sjeverno od Alpa.

U gradu se nalazi poznato Sveučilište.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Porta Nigra

Prema srednjovjekovnoj zbirci legendi Gesta Treverorum (Djela Trevera), grad je osnovao Trebeta, Asirski princ, stoljećima prije starih Rimljana. Njegov otac je bio Ninus, asirski kralj, čija je žena, a Trebetova maćeha Semiramida, nakon kraljeve smrti preuzela kraljevstvo, a Trebeta protjerala u Europu. Nakon mnogih lutanja, oko 2000 pr. Kr. Trebeta je s grupom kolonizatora došao u Njemačku i naselio se u mjestu koje će postati Trier. Nakon njegove smrti, stanovnici Triera su njegovo tijelo kremirali na brdu Petrisberg.

Rimsko Carstvo je pokorilo narod Trevere u 1. st. pr. Kr., i oko 30. god. pr. Kr. osnovan je grad Augusta Treverorum (latinski za „Plemeniti grad Trevera“). Naziv je vjerojatno počivao na tituli tadašnjeg vladara Carstva, Cezara Augusta. Grad je postao prijestolnicom pokrajine Gallia Belgica, ali i cijele prefekture Galije. Kao prijestolnica Zapadnog Rimskog Carstva, rimski Trier je bio rodno mjesto svetog Ambrozija. God. 395., rimska administracija je napustila grad prepustivši lokalnom stanovništvu da organizira odbranu grada. Na taj način je prekinut autoritet Rimljana u Galiji.

Trierska prvostolnica

Franci su zauzeli grad oko 459. god., a već 870. god. bip je dio Istočne Franačke, koja će se razviti u Sveto Rimsko Carstvo. Relikvije Svetog Matije koje su donesene u grad, potaknule su razvoj hodočasničkih putovanja. Jačanjem biskupa, Trierska nadbiskupija je priznata kao elektorat carstva, jedna od najsnažnijih njemačkih državica. Sveučilište u Trieru je osnovano 1473. god.

Zasjedanje Reichstaga, na kojemu su ustanovljene regionalne marke Svetog Rimskog Carstva, je održano u Trieru 1512. god. U 17. stoljeću, Trierski nadbiskupi i prinčevi-elektori premjestili su svoju prijestolnicu u dvorac Philippsburg u Ehrenbreitstein, pokraj Koblenza.

U 17. i 18. st. Francuska je tijekom Tridesetogodišnjeg ratapolagala pravo na Trier koji je 1794. god., tijekom revolucije uspjela i osvojiti, te raspustiti izbornu nadbiskupiju. Nakon Napoleonskih ratova, 1815. god., Trier je pripao Kraljevini Prusiji. Karl Marx je rođen u ovom gradu 1818. god.

Kao dio pruskog poranja, Trier se ekonomski razvio tijekom 19. stoljeća. Nakon revolucionarne 1848. god. pobunjenici su bili prisiljeni na pomirbu, a dijelom Njemačkog Carstva postaje 1871. god.

U lipnju 1940. god., preko 60,000 britanskih ratnih Dunkirk i sjeverne Francuske, marširali su za Trier koji je postao glavnom postajom za sve njemačke ratne zarobljenike prije odlaska za druge logore. Tijekom 1944. god. grad je pretrpio bombardiranje Savezničkih zrakoplova. Nakon Drugog svjetskog rata pripao je njemačkoj pokrajini Rhineland-Palatinate. Sveučilište, koje je raspušteno 1797. god., ponovno je osnovano 1970ih, a Trierska katedrala je ponovno otvorena 1974. god. Trier je proslavio 2000 godišnjicu osnutka grada 1984. god.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1986. (10. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:367
Koordinate49°48′N 6°36′E / 49.8°N 6.6°E / 49.8; 6.6 (WD)
Trier na zemljovidu Njemačke
Trier
Trier

Svjetska baština

[uredi | uredi kôd]

Stari je (rimski) dio grada na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine:

Ostale znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
  • kapela sv. Mateja (Abtei St. Matthias) je samostan u čijoj srednjovjekovnoj crkvi je pokopan jedan od apostola – Sveti Matija (jedini sjeverno od Alpa).
  • crkva sv. Ganglofa; gradska crkva na tržnici koja je parirala nadbiskupskoj katedrali.
  • crkva sv. Pavla; najvažnija barokna crkva u pokrajini Rhineland-Palatinate kojoj je dijelove radio slavni arhitekt Balthasar Neumann.
  • staro židovsko groblje (Weidegasse).[1]
  • Dva lučna krana, jedan gotički "Stari kran" (Alte Krahnen) ili "Trier Moselle Kran" (Trierer Moselkrahn) iz 1413. god., i drugi iz 1774. god., barokni kran nazvan "(Stari) carinski kran" ((Alter) Zollkran) ili "Mlađi Moselle kran" (Jüngerer Moselkran).

Poznati stanovnici

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ DE (njem.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trier
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

v • u
Politička podjela njemačke pokrajine Porajnje i Falačka
Zastava pokrajine Rheinland-PfalzGrb pokrajine Rheinland-Pfalz
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trier&oldid=7083042"